Jezik

Povijesni pregled

Na svega nekoliko kvadratnih kilometara posjetitelji mogu doživjeti duh povijesti od bakrenog doba, brončanog doba, rimskog carstva, burnog srednjeg vijeka, do drugog svjetskog rata.

RANA POVIJEST

Na području Kalnika nalazi se više arheoloških lokaliteta, koji datiraju od vremena prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Najstariji arheološki nalazi pronađeni su u podnožju utvrde Stari grad Veliki Kalnik, riječ je o ulomcima keramike lasinjske kulture, koja pripada razdoblju ranog i srednjeg eneolitika, odnosno bakrenog doba (od 3700. do oko 3200. godine pr. Kr.).

Nadalje, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća prilikom arheološkog sondiranja na platou nedaleko utvrde pronađeni su keramički ulomci kasne vučedolske kulture, razdoblje kasnog eneolitika/ranog brončanog doba (kultura završava oko 2500-2200. god.pr.Kr.). Iz ranog brončanog doba na Kalniku su prisutni nalazi, u vidu nekoliko ulomaka, licenske keramike, a od značajnijih nalazišta za spomenuti je svakako, arheološki lokalitet Kalnik-Igrišče, na kojem je zabilježena kultura polja sa žarama, koja pripada kasnom brončanom dobu (14.-8. st.pr.Kr.). Arheološki lokalitet se nalazi na samoj Poučnoj stazi.

Skromne tragove svog prisustva na ovom prostoru ostavljaju Kelti, a preko kozjeg hrpta i Vratna, te dolinom Glogovnice prolazila je rimska regionalna cesta od Varaždinskih toplica prema Križevcima. Na obroncima Kalničkog gorja, naselje Popovec Kalnički i Obrež, otkrivene su i nekropole bjelobrdske kulture, koje datiraju od 10. do kraja 12. stoljeća.

STARI GRAD VELIKI KALNIK

IMG_2076

Srednji vijek razdoblje je najvećeg uspona Kalnika koji je u to vrijeme bio središte gospoštije. Kako se doznaje iz starih dokumenata, ime Veliki Kalnik najprije se odnosilo na područje istoimene veliko kalničke županije, dok se sam srednjovjekovni grad (castrum) spominje pod tim imenom 1243. i 1264. godine i to u kraljevom vlasništvu. Od 14. stoljeća podno castruma razvija se i srednjovjekovno podgrađe ili subordium pod imenom Brezovica, od kojeg se do danas razvilo naselje Kalnik.

U nizu zanimljivosti iz bogate povijesti Velikog Kalnika nezaobilazna je legenda o Kalničkim šljivarima, koja govori kako su Tatari opsadom i izgladnjivanjem branitelje Kalnika pokušali prisiliti na predaju, međutim hrabri seljaci potajno su ih hranili šljivama te na taj način prisilili osvajače od daljnje opsade.

stari grad

Brojni vlasnici Velikog Kalnika na stijenama dograđuju i pregrađuju utvrdu, tako da ona sadrži građevinske elemente od romanike, gotike do baroka. U 17. stoljeću ovdje su vlasnici utvrde i imanja Draškovići i Orehovečki, pa kasnije Keglevići, Patačići i na kraju Ožegovići. Nakon prestanka opasnosti od Turaka te pogotovo nove sigurnosno – gospodarske organizacije u 18. stoljeću, tvrđava Veliki Kalnik gubi svoje značenje, a život se seli u naselje Kalnik i dalje u pitomo kalničko prigorje.

Današnji ostaci grada iz više su faza, a osobito se ističe visoka kvadratična kula, koja je svoj definitivni oblik dobila u 16. stoljeću s jastučnim ugaonim kamenjem, lijepo uklesanim u prozorima i spiralnim stubištem u unutrašnjosti. U istočnom dijelu grada sačuvani su ostaci kapele, a u 17. stoljeću dozidan je i barokni dvor. Danas do vrha utvrde vodi stubište, a s vrha najviše kule puca pogled na prekrasne prigorske valovite pejzaže. Za lijepog vremena pogled seže do vrhova Bilogore, Psunja, Papuka, Zrinske i Petrove gore.

CRKVA SV. BRCKA, KALNIK

Gotička barokizirana crkva sv. Brcka podignuta je podno moćnog srednjovjekovnoga vlastelinskoga grada Velikog Kalnika, na uzvisini uz križanje putova, u nekadašnjem kraljevskom gradu Brezovici. Ova kamena sakralna građevina jedino je materijalno svjedočanstvo o prijašnjem značenju Brezovice kao i o kulturi crkvenih patrona – kraljeva i znamenitih feudalaca – gospodara Velikog Kalnika, koji su dovođenjem vrhunskih majstora zaslužni za najkvalitetnija umjetnička ostvarenja u dugoj građevnoj povijesti ove crkve. Kasniji prosperitet Brezovice utjecao je i na premještanje sjedišta župe Veliki Kalnik godine 1509. iz osamljene crkve sv. Martina na Igrišću u planini u crkvu sv. Brcka u središtu naselja.

photo by Dalibor Brlek

Crkva sv. Brcka pokazuje povijesnu slojevitost od 14. do 19. st., a u tom dugome slijedu izgradnje izdvaja se kao dominantna već spomenuta kasnogotička faza, kad je brodu ranije crkve prigrađeno novo monumentalno poligonalno nadsvođeno svetište i impozantni zvonik-kula uz bočnu stranu svetišta.

Freske iz 14 stoljeća   fres3

Crkva svetog Brcka oslikana je freskama, koje su sačuvane na sjevernom zidu crkvenoga broda te na zidovima i svodu svetišta. Stariji ciklus fresaka nastao je u drugoj polovici 14., a noviji početkom 16. stoljeća. U crkvenom brodu prikazana je scena smrti sv. Petra iz Verone, zatim donator crkve, moguće Ludovik I. Anžuvinac (ugarsko-hrvatski kralj) i glava redovnika, najvjerojatnije svetog Benjamina (druga polovica 14. stoljeća), dok su zidovi i svod svetišta oslikani kasnogotičko-renesansnim freskama (početak 16.stoljeća).

fres4  OLYMPUS DIGITAL CAMERA  freska2

Crkva je obnovljena 1518. godine kada poprima današnji oblik odnosno kasnogotičku organizaciju prostora crkve. U toj fazi obnove cijelo svetište crkve oslikano je rustičnim zidnim slikarijama (freskama) koje su rad vjerojatno nekog domaćeg majstora s početka 16. stoljeća. Na freskama iz tog razdoblja prikazan je Krist u slavi, sunce i mjesec, simboli evanđelista i anđeli na svodu, a na stijenama u tri zone sveci i svetice, apostoli, glava Kristova, troglavo Trojstvo te dva feudalna donatora (vjerojatno Tomo Bakač Erdödy i Baltazar Alapić, graditelj svetišta ili njegov sin (Ivan).

U crkvi se nalazio gotički drveni reljef «Rođenje Isusovo» iz 15. stoljeća, koji je prenijet u župnu crkvu u Križevce te kanobarokni inventar. Svojim arhitektonskim osobinama crkva sv. Brcka zauzima zančajno mjesto u okviru hrvatske sakralne umjetnosti, bacajući osobito svjetlo na složena stilska strujanja kasnoga srednjeg vijeka (Anđela Horvat, Miljenka Fischer).

KAPELA SV. ANDRIJE, KAMEŠNICA

Kapela sv. Andrije u Kamešnici primjer je vrlo vrijedne gotičke, kasnije barokizirane kapele. Kapela je jedna od rijetkih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koja je očuvala svoj izvorni gotički vanjski oblik dok su gotički detalji devastirani obnovom u doba baroka.

IMG_0161

Prvi pisani spomen kapele datira iz 1377. godine kada je posvećena od skradinskog nadbiskupa Mihaela. Oblikom je to jednobrodna građevina s četverokutnim svetištem.

Na gotičko 15. stoljeće podsjeća ulaz u crkvu na sredini lađe – zašiljeni kameni portal, dok se na glavnom pročelju (iznad kojeg se podiže omanji rudimentarni zvonik u obliku preslice) nalazi rustična rozeta. Vidljivi su i tragovi zašiljenih gotičkih prozora koji su nekada sezali mnogo niže prema tlu, međutim isti su vjerojatno u razdoblju bakroka dijelom zazidani. Kapela je izvorno bila prekrivena drvenom šindrom pretpostavlja se da je to s obzirom na strminu krova bio jedini mogući pokrov. Crkva je 2008. godine ponovo dobila izvorni pokrov od drvene šidre, kao i zvonik u obliku preslice.

Prema zapisima iz 1380. godine na lokaciji oko crkve spominje se vlastelinski kaštel od kojeg danas osim razasute kamene građe oko crkve nema značajnijih ostataka.

Prilikom obnove 2003. godine otkriveni su temelji polukružne apside i lađe romaničke crkve (13. st.), što ukazuje da je svetište gotičke crkve izgrađeno upravo na temeljima lađe romaničke crkve, dok je uokolo utvrđeno postojanje srednjovjekovnog groblja.